Kao i kod svih pojmova tako i za regulaciju emocija imamo puno definicija, a ja vam pišem dvije koje se meni sviđaju i koje najjasnije predočavaju o čemu je tu riječ.
Gross je definirao regulaciju emocija kao „proces putem kojeg pojedinci utječu na emocije koje imaju, kada ih imaju, kako ih doživljavaju i kako ih izražavaju“.[1]
Druga definicija bi bila ona koja se odnosi na upravljanje emocijama te govori kako regulacija emocija znači „upravljanje i suočavanje s emocijama, rad s emocijama na razborit način, radije nego djelovanje prema osjećaju bez razmišljanja“.[2]
Što bi to značilo?
Emocije su u nama, ali mi određujemo što ćemo s njima. Pritom je regulacija emocija najznačajnija za kontakt s drugima – druženje, jer direktno utječe na izražavanje emocija i ponašanje. Kod regulacije emocija ne radi se o pukom potiskivanju emocija, nego o upravljanju sobom u situaciji u kojoj se nalazimo.
Naše cjelokupno ponašanje sastoji se od misli, emocija, ponašanja (akcija) i fiziološkog odgovora organizma. Mijenjanjem jedne komponente mijenjamo sve komponente cjelokupnog ponašanja. Misli i ponašanje (akcija/djelovanje) su pod našom svjesnom kontrolom, a druge dvije pod indirektnom kontrolom jer mijenjanjem misli mijenjamo naše ponašanje, naš fiziološki odgovor se mijenja i zbog toga se mijenjaju i emocije. Zato kažemo da su emocije itekako pod našom kontrolom i možemo ih regulirati.
Jedan primjer je i da osoba u nekim situacijama može skrivati svoje emocije ili pak može skrenuti pažnju s mogućeg uznemiravajućeg sadržaja kako uopće ne bi došlo do neugodnih emocija. Takvo ponašanje može biti negativno, ali i pozitivno u nekim situacijama. Na primjer, ako naše suočavanje s nekom osobom koja nam se ne sviđa, neće utjecati na budućnost, možemo ju izbjeći i ne družiti se s njom. No, ako je ta osoba član naše obitelji ili susjed, ipak bi se trebali suočiti s tom osobom i nelagodnim emocijama koje možemo osjećati u njegovoj prisutnosti i to pokušati riješiti. Isto tako, ovdje se radi i o tzv. „biranju bitke“ gdje svjesno odlučujemo da se nećemo nervirati zbog neke situacije jer znamo da okolnosti ne možemo kontrolirati, već samo sebe.
Barrett i Gross navode pet glavnih točaka u procesu regulacije emocija u kojima pojedinci imaju mogućnost utjecati na emocionalni tijek[3]:
- Odabir situacije koja uključuje pristupanje ili izbjegavanje određenih ljudi, mjesta ili situacija s ciljem utjecanja na emocije.
- Modificiranje situacije (mijenjanje) – Kada odabrana, situacija može biti prilagođena kako bi se modificirao, odnosno promijenio emocionalni utjecaj. Neke situacije uopće ne možemo modificirati, a one se razlikuju po svojoj kompleksnosti te premještanje pažnje može biti korišteno za selekciju na koji aspekt situacije će se osoba fokusirati.
- Kognitivna promjena, odnosno pripisivanje jednog, od mnogih, značenja određenoj situaciji.
- Moduliranje odgovora koji se odnosi na izazvanu reakciju. Odnosno, prema vlastitom odabiru možete oblikovati odgovor na određenu situaciju, pa tako upravljati vlastitim emocijama.
Ako polazimo od pretpostavke da djecu učimo upravljanju svojim ponašanjem, posljedicama svog ponašanja i slično, trebamo se usmjeriti i na učenje o emocijama, upravljanju emocijama, te da se zapravo ponašamo na određeni način zbog posljedica naših emocija. Upravo je emocionalna inteligencija odgovorna za naše uspjehe kako na poslu tako i u odnosima, a regulacija emocija je u tome ključna stoga OVDJE pročitaj konkretne savjete kako pomoći djeci da se nose s emocijama.
Djeca nikada nisu premala da bismo ih poučavali o emocijama, ona doživljavaju svakodnevno razne emocije baš poput odraslih, pa ne postoji razlog zašto im ne bismo pomogli u razumijevanju kako emocija tako i odgovora na emocije, na prirodnost svih emocija, kako ugodnih tako i neugodnih.
Zaprati me na društvenim mrežama:
FB stranica: Iva Zaimović
FB grupa: Mama nije samo mama
Instagram profil: @mamanijesamomama
Korištena literatura:
[1] Bagheri, Z., Mohd Kosnin, A., Besharat, M. (2016). Improving Emotion Regulation skills through an Emotional Intelligence Training Course. Khazar Journal of Humanities and Social Sciences 19 (4).
[2] Rokni, S., Hamidi, H., Ebadi, H. (2014). Relationship between Emotional Intelligence and Emotion Regulation of EFL Learners. International Journal of Basic Sciences & Applied Research, 3 (7), 376-380.
[3] Barrett, L. F., Gross, J. J. (2001). Emotion representation and regulation: A process model emotional intelligence. Chapter in T. Mayne & G. Bonnano (Eds.), Emotion: Current Issues and Future Directions (pp. 286-310). New York: Guilford.