Dohrana može predstavljati izazov mnogim roditeljima, najčešće majkama na porodiljnom koje većinom same kreću u tu avanturu. O toj temi rekla bih da ima tisuću pitanja i milijun odgovora, smjernica, uputa, savjeta, tablica i preporuka. U toj šumi informacija teško je odrediti kome možemo vjerovati, a kome ne, posebno kad se pedijatri ne vode aktualnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Moj neki stav je da jedan liječnik ne može znati sve i ako me zanima nešto o PREHRANI, savjete ću potražiti i kod drugih stručnjaka, posebice nutricionista, a ako su u pitanju djeca onda to mora biti nutricionist koji se specijalizirao upravo za tu skupinu.
Upravo zato u sklopu projekta “Podržana u majčinstvu” ugostila sam Anu Jelekovac Jurkin, koja za sebe kaže da je prije svega – majka, supruga i vječiti sanjar. Po zanimanju mag. nutricionizma posvećena bebama i djeci te savjetnica za dohranu. Poduzetnica koja stoji iza brenda Nutrimama te, zajedno s Editom Šimić, autorica knjige Beba za stolom. U slobodno vrijeme voli kuhati, fino jesti, boraviti u prirodi i družiti se s bližnjima.
Nakon ovog uvoda, mislim da se možemo baciti na intervju!
1. Možeš li mi reći nešto više o sebi, kako si se počela baviti dohranom beba i djece, što te uvelo u taj svijet?
Po zanimanju sam mag. nutricionizma tako da mi je tema prehrane i općenito utjecaj hrane i hranjenja na psihofizičko zdravlje oduvijek nešto zanimljivo i blisko.
Tema dohrane tj. prehrane beba mi je postala privlačna i krenula sam ju proučavati prije više od 12 godina kada sam dobila prvu nećakinju, ali potpuno sam se zaljubila u nju tek kada sam i sama postala majka, prije 6 godina.
Kao i mnoge druge ovakve priče, i ova je krenula iz vlastitog očaja jer dohrana mog djeteta nije napredovala onako kako sam si ja zamišljala, falilo mi je podrške te stručnih i kvalitetnih izvora informacija zbog čega sam se često znala osjećati izgubljeno, nesigurno i nekompetentno hraniti vlastito dijete.
U cijeloj toj priči, krenula sam dublje proučavati ovu temu, isčitavati literaturu, proširivati znanje i evo, po putu sam shvatila da je to moj poziv te sam se odlučila specijalizirati i posvetiti isključivo radu s bebama i djecom.
2. Što najviše voliš u svom poslu?
Volim to što svojim znanjem, savjetima i podrškom mogu osnažiti druge majke i pomoći im da hranjenje, pa tako i majčinstvo, bude ljepše, lakše, mirnije i opuštenije. Isto tako, mislim da nema ljepše nego kad jedna tako esencijalna potreba kao što je hranjenje, iz izazova prijeđe u užitak i radost.
Dugoročno, za mene je ovo predivno i vjerujem da zbilja radimo veliku stvar za našu djecu i za njihovo cjeloživotno zdravlje, odnos prema hrani, hranjenju i vlastitom tijelu.
3. Vidim da mame najviše raspravljaju oko dvije stvari – kada krenuti s uvođenjem krute hrane i na koji način, odnosno kad je beba spremna na taj korak?
Na ovu temu se uvijek vodi puno rasprave, no za većinu beba je preporuka krenuti između 4. i 6. mjeseca onda kada beba pokaže znakove spremnosti, što će za većinu beba biti oko 6. mjeseca života.
Što se metode tiče, moj je savjet da roditelji krenu u dohranu tako da dopuste bebi da ona vodi cijeli proces – poštujući tako njen ritam, karakter i potrebe, bilo kašicama ili komadima. Svakako da je poželjno što ranije, a najkasnije do 8. – 9. mjeseca, uvesti komade hrane kako bi poticali razvoj pravilnih obrazaca, žvakanja te dobrih prehrambenih navika.
4. Drugo pitanje je voditi li se nekim rasporedom uvođenja namirnica, kako to još uvijek predlažu neki pedijatri ili je tvoj pristup nešto drugačiji? Zašto je to tako?
Nažalost danas možemo naći jako puno oprečnih informacija, zastarjelih preporuka i netočnih savjeta kada krenemo proučavati tu temu. Upravo zato, većina roditelja je jako zbunjena i nesigurna oko ove teme.
Niti jedna krovna organizacija više ne preporuča ovakav način uvođenja dohrane jer danas znamo da za time nema potrebe. No, svakako da kada krenemo uvoditi dohranu postoje kriteriji kojim bi se trebali voditi. Prije svega, poželjno je birati kvalitetne i cjelovite namirnice i izbjegavati one visoko procesuirane (kao što su npr. rižine pahuljice), nakon toga veliki naglasak treba biti na namirnicama koje su bogate željezom i cinkom te onima koje su lako probavljive. Poželjno je naglasak staviti na raznolike namirnice te one koje su lokalne, sezonske i netretirane.
5. Koje su tvoje najvažnije smjernice prilikom uvođenja krute hrane?
Ja bih rekla da se najvažnije educirati, ali ne kako bi imali svo potrebno znanje o svim detaljima koji se tiču dohrane, već kako bi prije svega počeli više vjerovati našoj bebi, cijelom procesu dohrane i na kraju sebi.
Kako bi se manje bojali i brinuli, a više uživali, učili zajedno s bebom i pokazivali primjerom, jer vjerujte mi da toliko toga polazi samo od našeg pristupa, tehnika koje koristimo i atmosfere koje stvaramo.
Imati realna očekivanja, znati na koje vještine staviti fokus te biti svjestan da je dohrana proces učenja, pogrešaka i pokušaja – to su možda tri najvažnije stvari koje bih rekla svakom tko kreće u ovu avanturu.
6. Kako znati je li neka namirnica uvedena, trebaju li proći 3 dana uvođenja ili možemo biti opušteniji?
Za većinu namirnica i za većinu beba, nema potrebe uvoditi svaku namirnicu tri dana. Ovo je također zastarjeli pristup i ovako oprezno poželjno je pristupati samo kod alergena ili kod beba koje imaju određene izazove (npr. postojeće alergije, jake ekceme, velike probleme s probavom itd.).
Kod većine beba može se uvoditi i 2, 3 namirnice dnevno, naravno ako je roditeljima takav pristup prihvatljiv i ugodan.
7. Što ako beba odbija neku namirnicu, odnosno ne sviđa joj se pa je izbacuje i pljuje, znači li to da je ipak uvedena nakon što je nekoliko puta bila “u ustima”?
Ako pričamo o alergijskoj reakciji, često će i samo to biti dovoljno da se javi neka reakcija.
8. Kako roditelji mogu raditi s tobom?
Nutrimama ima tri tečaja, od kojih su dva za bebe – Dohrana na dlanu (sve o dohrani) te Sigurno kroz hranjenje (sve o gušenju, uvođenju komada i samostalnom hranjenju), a jedan je za stariju djecu – Daj još jedan griz (sve o prehrani i izbirljivosti toddlera).
Isto tako, suradnica Katarina i ja radimo i individualne konzultacije kada se radi o specifičnim izazovima kao što su slabije napredovanje, alergije, osjetljivosti, problemi sa probavom, anemija, otežano hranjenje itd.
9. Možeš li mi reći nešto za kraj, jesam li nešto propustila?
Rekla bih da smo sve ono važno pokrile. Od srca ti hvala na povjerenju i prilici da sudjelujem u ovom projektu 🙂
Hvala Ani na divnom intervjuu, a ovdje možeš pročitati već izašle intervjue:
- Intervju s Martinom Lukinić Plazonić, doulom, edukatoricom i savjetnicom
- Prehrana u trudnoći i postpartumu s magistrom nutricionizma
- Vježbanje u trudnoći: Priprema tijela za porod u pokretu i oporavak
- Porod, BRM i postpartum s Martinom Jelkić i “Podržana u majčinstvu”
- KUĆNI POROD – znanje i iskustvo porođajne i postpartum doule Romane Brežni
- Priprema za porod uz edukanticu psihoterapije Margaretu Matenda
- VBAC (vaginalni porod nakon carskog reza) i informirani pristanak u porodu
- Trebam pomoć za dojenje
- Spavanje beba i djece – savjeti Baby Led Sleep© savjetnice